Organizacija ILGA-Europe u utorak je objavila godišnji izvještaj “Pregled stanja ljudskih prava LGBTIQ osoba u Europi i središnjoj Aziji” u kojem upozorava na zabrinjavajući porast anti-LGBTIQ zakonodavstva koje prijeti temeljnim pravima. Vlade sve češće koriste anti-LGBTIQ retoriku kako bi uvele zakone koji ograničavaju slobodu izražavanja, udruživanja i poštenih izbora, javlja Crol.hr.
Jedna od taktika koju sve više koriste vlade diljem Europe jest prisiljavanje nevladinih organizacija da se registriraju kao “organizacije financirane iz inozemnih izvora”, prema modelu ruskih zakona o “stranim agentima”.
Time se nastoji narušiti njihov ugled, ograničiti financiranje i ugušiti rad na zaštiti ljudskih prava. Ove mjere, koje se predstavljaju kao obrana obitelji i tradicionalnih vrijednosti, često su usmjerene upravo protiv LGBTIQ organizacija. Tijekom prošle godine, slični zakoni bili su predloženi u Bugarskoj, Gruziji, Mađarskoj, Kirgistanu i Crnoj Gori, predstavljajući ozbiljnu prijetnju civilnom društvu.
Istovremeno, zakonodavci u sve više država donose ili razmatraju tzv. “LGBTIQ propagandne zakone”, koji kriminaliziraju vidljivost LGBTIQ osoba, zabranjuju određeni sadržaj, ušutkavaju aktiviste i ograničavaju pravo na okupljanje. Takvi su zakoni prošle godine bili predmet rasprave, predloženi ili usvojeni u Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Bugarskoj, Gruziji, Kazahstanu, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Poseban naglasak stavljen je na obrazovni sektor, gdje su vlasti u više zemalja pokušale izbaciti LGBTIQ teme iz školskih kurikuluma i programa seksualne edukacije, uključujući Bugarsku, Mađarsku, Italiju, Nizozemsku, Luksemburg, Norvešku, Rumunjsku, Rusiju i Slovačku.
LGBTIQ prava u Hrvatskoj: napredak u sjeni diskriminacije i nasilja
Iako je Hrvatska posljednjih godina napravila određene pomake u zaštiti LGBTIQ prava, izvještaj ILGA-Europe upozorava na trajne probleme, uključujući diskriminaciju, govor mržnje i nasilje.
Među najozbiljnijim slučajevima ističe se optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Zadru protiv 66-godišnjeg vlasnika smještaja, koji je otkazao rezervaciju brazilskom gej paru, jasno navodeći njihovu seksualnu orijentaciju kao razlog. Incident se dogodio još 2018. godine, ali pravosudni epilog pokazuje da se borba protiv diskriminacije odvija sporo i s poteškoćama.
U političkom prostoru, širenje dezinformacija o LGBTIQ osobama postalo je sve češće. Primjer za to je istup političara Pavla Kalinića iz SDP-a, koji je u javnosti iznosio netočne podatke o broju trans maloljetnika koji prolaze kroz proces tranzicije, dodatno potpirujući negativne narative.
Još jedan zabrinjavajući događaj dogodio se u Hrvatskom saboru u studenom 2024., kad je održan okrugli stol pod nazivom “Rodna ideologija u Hrvatskoj i njezine posljedice: mit ili stvarnost?”. Okrugli stol, koji je moderirao saborski zastupnik Igor Peternel iz stranke DOMiNO, okupio je paneliste poznate po širenju netočnih informacija o trans zajednici, dok su organizacije za ljudska prava bile potpuno isključene iz rasprave.
Istovremeno, LGBTIQ osobe u Hrvatskoj i dalje su meta nasilja i napada motiviranih mržnjom.
Erozija LGBTIQ prava nije izoliran problem, već dio šireg napada na temeljne slobode
Tijekom lipnja 2024., prva pulska Povorka ponosa suočila se s nizom izazova, uključujući napade na volontere koji su pripremali transparente, krađu zastava i homofobne poruke ispisane na javnim površinama. U Splitu je, pak, gej par fizički napadnut na plaži Bačvice, gdje ih je grupa maloljetnika prvo verbalno napadala, da bi ih zatim odrasli muškarac napao, udarivši jednog od njih i pribivši mu glavu o stablo. Policija je nakon istrage uhitila počinitelja.
Između kolovoza i rujna, udruga Zagreb Pride zaprimila je šest prijava fizičkih napada na gej muškarce u Zagrebu i Splitu. U tri slučaja, napadači su koristili aplikacije za upoznavanje kako bi namamili žrtve u unaprijed isplanirane zasjede, gdje su ih fizički napadali i pljačkali. No, većina napadnutih odlučila je ne prijaviti slučajeve policiji, prvenstveno zbog nepovjerenja u pravosudni sustav.
Unatoč ovim zabrinjavajućim trendovima, Hrvatska je istovremeno postigla nekoliko važnih pomaka u zaštiti prava LGBTIQ osoba. Grad Zagreb osvojio je europsku nagradu za inkluzivnost i raznolikost, a Gradska skupština usvojila je prvi strateški plan za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba (2024.–2026.), izrađen u suradnji s organizacijama civilnog društva.
Predsjednik Zoran Milanović sastao se s predstavnicima trans organizacije kolekTIRV, dok je Pučka pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorila na negativne medijske prikaze LGBTIQ osoba, koji doprinose stvaranju neprijateljskog društvenog okruženja. UN-ov Odbor za ljudska prava također je izrazio zabrinutost zbog nedostatka konkretnih nacionalnih mjera protiv diskriminacije LGBTIQ osoba, pozivajući Hrvatsku na hitne reforme.
Izvještaj ILGA-Europe jasno pokazuje da erozija LGBTIQ prava nije izoliran problem, već dio šireg napada na temeljne slobode u Europi. Kako bi se suprotstavilo porastu anti-LGBTIQ zakonodavstva, širenju dezinformacija i nasilju, ključno je da organizacije za ljudska prava, politički lideri i civilno društvo ostanu odlučni u obrani jednakosti, dostojanstva i temeljnih prava.
